KOJE JE NAJBOLJE PIVO U CRNOJ GORI?

U posljednjih nekoliko godina, crnogorska pivska industrija je u totalnoj ekspanziji. U Crnoj Gori postoji deset proizvođača od čega je čak devet malih, nezavisnih, zanatskih pivara.

Najveći dio tržišta pripada Nikšićkoj pivari sa, doduše, industrijskim načinom proizvodnje piva. U pitanju je mahom lager pivo, pitko, bez previše aroma i ukusa, čija je cijena dosta jeftinija.

Sa druge strane, na tržištu zanatskog pivarstva imamo devet malih nezavisnih pivara i to Montenegro Brewing Co, Paun pivo, Fabrika Craft Brewery, Mammut pivo, Podgoričko pivo, Akademija piva, Beerhouse, Mala novska pivara i Grof brewery.

Ovih deset pivara, računajući i Trebjesu, nude širok asortiman stilova piva, pa se na crnogorskom tržištu može naći više od 40 ukusa piva.

Postavlja se pitanje KOJE JE NAJBOLJE?

E, pa, bićemo direktni. Za nas, u Montenegro Craft Beer magazinu, svako domaće pivo je vrhunsko, a odgovor na pitanje iz naslova je: najbolje pivo je domaće pivo!

Zbog toga, vas pivopije, koje smo uhvatili na klikbejt naslov (i na tome nam nemojte zamjeriti) pozivamo da kupujete i pijete isključivo domaća pivo. Ima nekoliko razloga za to, a najvažniji je da su crnogorska piva vrhunskog kvaliteta i da se apsolutno možemo ponositi ukusima koji se proizvode u Crnoj Gori.

Od lagera do ejla, od onih evropskih, do američkih tipova, na tržištu imamo praktično sve. Crna Gora postaje ozbiljna pivska destinacija, koja će sigurni smo pokazati svoj kvalitet i van njenih granica.

Zbog toga, pijmo domaća piva!

Vaš Montenegro Craft Beer

Pivo zaslužno za uspon civilizacije?

Neki naučnici smatraju da je pivo, a ne hljeb, razlog zbog kog su ljudi prihvatili društvo zasnovano na poljoprivredi prije oko 10.000 godina, što je predstavljalo ključni moment u evoluciji čovjeka.

“Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica” “Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica”

 Kultivisanje žitarica predstavljalo je prelaz od ranijeg lovačko – sakupljačkog načina života, a naučnici su dugo vjerovali da su usjeve naši daleki preci koristili kako bi pravili hljeb. Međutim, stručnjaci sada tvrde da je pivo bilo to koje ih je natjeralo da se vežu za zemlju i počnu da se bave poljoprivredom.

Jedan od njih je Patrik Mekgovern, direktor Biomolekularnog arheološkog projekta za kulinarstvo, fermentisana pića i zdravlje na Univerzitetu u Pensilvaniji.

On kaže da je pivo imalo brojne prednosti za naše pretke, a koje ne uključuju obavezno opijajući efekat i ukus. Među njima su visok sadržaj vitamina B, esencijalne amino kisjeline lisina i činjenica da je pivo bilo bezbjednije za piće od vode, jer su fermentacijom ubijane bakterije.

“Sa sadržajem alkohola od četiri do pet odsto, pivo je moćna medicinska supstanca koja utiče i na mozak”, rekao je Mekgovern za naučni magazin Nautilus, dodajući da su prvi proizvođači piva bili neka vrsta ljekara u njihovim zajednicama.

Naši preci su počeli da proizvode žitarice zbog piva

On je istakao kako su tragovi žalfije i majčine dušice, za koje je poznato da imaju antikancerogena svojstva, bili pronađeni u drevnim vrčevima za pivo u Egiptu.

Slično tome, pelin, koji takođe ima antikancerogena svojstva, pronađen je u drevnom kineskom vinu od pirinča.

Pivo je igralo i važnu ulogu u povezivanju ljudi u zajednicu, a korišteno je i u ceremonijama i proslavama, baš kao i danas.

Hiopotezu o značaju piva prvi je postavio Robert Brajdvud, stručnjak za praistoriju Bliskog istoka sa Univerziteta u Čikagu pedesetih godina prošlog vijeka.

On je ukazao da je ječam pronađen u naseljima Natufijana koji su živeli između 13000. i 9000. godine prije nove ere na prostoru današnje Sirije, Jordana i Izraela, bio razlog zbog kog je ovaj narod napustio nomadski način života.

On kaže da su Natufijani koristili žitarice u ishrani, ali njegov akademski rival Džonatan Sauer kaže da je osnovna žetjelačka tehnologija bila nedovoljna za proizvodnju dovoljno žitarica potrebnih za pravljenje hljeba.

Zato, oni su pravili nešto što je donosilo više rezultata sa manje rada – alkohol.

Hipotezu je podržao i Solomon Kac, profesor anstropologije na Univerzitetu u Pensilvaniji koji tvrdi da postoji premalo dokaza da je hljeb bio popularan dio ishrane.

U regiji jugozapadnog Irana, analize pronađenih biljnih ostataka pokazale su da je svega 3,4 odsto njih pripadalo grupi uzgajanih žitarica.

Kac smatra da su ih tamošnji narodi uzgajali i skladištili samo za proizvodnju piva.

Ljekovito bilje novi adut kraft piva

Pivo je osvežavajuće piće koje ima karakterističnu aromu hmelja i pomalo gorak ukus. Zanatski pivari, međutim, unose mnoge novine i u posljednje vrijeme pivu sve češće dodaju različite arome, ljekovito bilje, gljive, voće, med. Cilj je da se pivu poboljšaju svojstva. Osim što pivu daje dopadljivu aromu, dodavanjem lekovitog bilja ovom napitku mogu da se ostvare i terapijski efekti.

Njemci, a pogotovo Amerikanci tragaju za novim ukusima kod hmelja. To je slično kao i kod vina. Postoji domaći (bački) hmelj, sorta Bačka koja je inače aromatizovana ili sorta Činok američka. Tu je Kaskejd američka sorta sa kojom se zanatsko pivarstvo raširilo u Americi. Ova piva u potrošnji sada čine oko 12 posto tržišta.

Pelin

Kada je u pitanju aromatično i začinsko bilje Slovenci su, što se tiče našeg regiona, najdalje otišli. Oni to bilje koriste i u mini pivarama, a biljka koju najčešće koriste u oplemenjivanju kraft piva je pelin. To je biljka koja je dosta zastupljena u flori Crne Gore i veoma je poznata ovdašnjem stanovništvu. Slovenci najviše koriste slatki pelin za oplemenjivanje kraft piva i ova vrsta pelina se koristi zajedno sa hmeljom, što znači da se hmelj ne izbacuje iz ove kombinacije. Samim tim se tu otvara i jedno novo područje koje je zastupljeno u radler pivu, a to je smanjenje količine alkohola u ovom napitku. U tom slučaju različitim ukusima treba doprinijeti povećanju potrošnje bezalkoholnih piva. To je zaista potrebno s obzirom da je potrošnja bezalkoholnog piva kod nas minimalna.

M.P.

Pivo sa dosta hmelja popiti što svježije

Većina ljudi ima barem jednu flašu piva koja već mjesecima stoji u frižideru, bez obzira da li je čuvate za neku posebnu priliku, ili je to samo jedna flaša koja je ostala nepopijena tokom određene kućne proslave. Ovo nenamjerno „starenje“ piva je zapravo dobrodošlo u slučaju ako se radi o „teškim“ stout-ovima, Trappist pivima i pivima koja sadrže dosta ječma. Ali, ako u frižideru dugo čuvate pivo koje je isključivo napravljeno od hmelja, možda ćete imati problem. Hmelj veoma brzo gubi svoju aromu, tako da piva koja baziraju svoj ukus i aromu na hmelju treba popiti što svježija. Sada prije nego što odložite pivo u frižider i „zaboravite“ na njega prvo pogledajte o kom stilu piva se radi.

(beerstyle.rs)

Sumeri su 4000. godina prije nove ere pravili 19 vrsta piva

U najranijem periodu za pravljenje piva je korišćena pšenica i šećer koji je dobijan iz ječma. Nakon evolucije i razvoja poljoprivrede počela je nova era u pravljenju ovog omiljenog napitka. Dokaz koliko je pivo bilo omiljeno još od davnina jeste i to da su ga još 4000 godina prije nove ere proizvodili stari Sumeri koji su tada pravili čak 19 različitih vrsta piva. Oni pivo nisu koristili samo kao piće koje ih je rashlađivalo dok su radili teške fizičke poslove, već je prvenstveno korišćeno kao lijek. Tradiciju pravljenja piva od njih su preuzeli Egipćani, a potom se proizvodnja proširila na čitav svijet.

Korona pivo na udaru koronavirusa

Kompanija koja je vlasnik piva Corona suočava se sa svojim najgorim kvartalom u posljednjih 10 godina, a to je posljedica izbijanja koronavirusa.

Otkako se koronavirus proširio širom Kine, kompanija je pretrpjela gubitak od 132 miliona funti, u vrijeme kada su očekivali snažan skok u prodaji zbog lunarne nove godine.

Gubici su prisilili vlasnike kompanije da smanje bonus izvršnog direktora, a oni veruju da je razlog za pad to što manji broj ljudi izlazi iz kuće, ljudi se manje viđaju i druže, a ne to što virus i pivo imaju isto ime.

Generalni direktor Karlos Brito rekao je za CNBC da se tržište Corona piva zasniva na razvijenom noćnom životu.

“Pripremamo se za skok kada se stvari vrate u normalu i ljudi se vrate izlascima u grad. Naš učinak u 2019. godini bio je ispod očekivanja i ova situacija se samo nadovezala na naše prethodno nezadovoljstvo”, rekao je Brito.

Pivo prvo pravile žene

Iako se pivo danas smatra muškim pićem, najnovija istraživanja pokazuju da su žene odigrale presudnu ulogu u istoriji piva, tvrdi britanska istoričarka Džejn Pejton, pozivajući se na rezultate najnovijih istraživanja.

Ona je rekla da su žene stvorile pivo i da je upravo i jedino nježnijem polu hiljadama godina bio dozvoljen boravak u pivnicama i konzumiranje piva, prenosi Telegraf.

Pivo se, do prije 200 godina, smatralo hranom i kao takvo bilo je pod “nadležnošću” žena.

Prije oko 7.000 godina, u Sumeriji i u Mesopotamiji jedino je ženama bilo dozvoljeno da proizvode pivo i vode pivnice, a napitak je smatran darom boginja, a ne bogova.

I u nordijskoj kulturi, kao i u engleskoj, žene su bile te koje su pravile pivo koje je bilo popularno piće među ženskom populacijom, a postoje podaci koji govore da je i kraljica Elizabeta I. redovno pila pivo za doručak.

Industrijskom revolucijom, nov način proizvodnje ovog najraširenijeg i najstarijeg alkoholnog pića, smanjio je ulogu žena koja je s vremenom postala i zaboravljena.

“Znam da će muškarci biti šokirani kada ovo čuju, ali ženama treba da zahvale na pivu”, izjavila je Pejton.

Da li ste znali o Pivu?

  1. Ljudi širom sveta godišnje popiju čak 2.000.000.000 litara piva.
  2. Američka pivara, Rouge Ales, napravila je pivo pod imenom „Beard Beer“ koristeći kvasce koji potiču iz brade jednog od pivara iz te pivare.
  3. Pivo može imati mnogo različitih ukusa, od kafe pa sve do domaćeg keksa, avokada pa čak i svinjskog mozga.
  4. U 2001. godini neke osnovne škole u Belgiji počele su da služe nisko alkoholno pivo đacima kao zdravija alternativa gaziranim sokovima.
  5. U srednjovekovnoj Evropi, određeni Katolički sveštenici su se pridržavali „pivskog posta“ koji je trajao 40 dana. Za to vreme sveštenici bi samo pili vodu i pivo, a pivo su tada nazivali „tečnim hljebom“.