Šta je kraft pivo i zbog čega je sve popularnije u Crnoj Gori?

U poslednjih nekoliko godina u Crnoj Gori je, među ljubiteljima piva, primjetan trend sve veće popularnosti zanatskog piva.

Kraft pivo je pivo koje se proizvodi u malim pivarama, ali i u kućnim uslovima, u mnogo manjim količinama na godišnjem nivou nego što je to slučaj u konvencionalnim industrijskim svijetlim pivom, koje se proizvodi u velikim količinama i koje zauzima 80 procenata svjetskog tržišta piva.

Nema baš jasne definicije šta je kraft pivo, pa smo se ovim pitanjem obratili momcima iz Montenegro Brewing Co, male zanatske pivare iz Spuža, koji su nam kratko odgovorili: “Kraft pivo je pivo napravljeno sa posebnim osvrtom na kvalitet!”.

Iako postoji mnogo definicija svi se slažu da se kraft piva proizvode u malim pivarama i da se proizvode na tradicionalan način, koristeći isključivo četiri sastojka: vodu, ječam, hmelj i kvasac.

Kraft pivarstvo se razvija na globalnom nivou, pa tako i u Crnoj Gori, pa je u poslednjih nekoliko godina zanatsko pivo sve popularnije među pivopijama. O tome govori podatak da u Crnoj Gori imamo devet malih pivara, koje na tržište nude ogroman broj recepata i piva vrhunskog kvaliteta.

Takođe, potrošači se sve više edukuju i imaju sve više informacija o kvalitetnim kraft pivima, pa ne čudi što se na tržištu može pronaći veliki broj različitih ukusa zanatskog piva, sa fenomenalnim aromama, koja se konzumiraju u različitim prilikama i u kombinaciji sa različitim gurmanskim proizvodima, što ovom iskustvu daje potpuno drugačiju dimenziju.

Pozivamo sve koji su pročitali ovaj tekst da nam se pridruže u zajedničkoj misiji, da pomognemo razvijanje crnogorske kraft scene i među kupcima stvorimo naviku za kvalitetnim pivom.

Vaš Montenegro Craft Beer

Ljekovito bilje novi adut kraft piva

Pivo je osvežavajuće piće koje ima karakterističnu aromu hmelja i pomalo gorak ukus. Zanatski pivari, međutim, unose mnoge novine i u posljednje vrijeme pivu sve češće dodaju različite arome, ljekovito bilje, gljive, voće, med. Cilj je da se pivu poboljšaju svojstva. Osim što pivu daje dopadljivu aromu, dodavanjem lekovitog bilja ovom napitku mogu da se ostvare i terapijski efekti.

Njemci, a pogotovo Amerikanci tragaju za novim ukusima kod hmelja. To je slično kao i kod vina. Postoji domaći (bački) hmelj, sorta Bačka koja je inače aromatizovana ili sorta Činok američka. Tu je Kaskejd američka sorta sa kojom se zanatsko pivarstvo raširilo u Americi. Ova piva u potrošnji sada čine oko 12 posto tržišta.

Pelin

Kada je u pitanju aromatično i začinsko bilje Slovenci su, što se tiče našeg regiona, najdalje otišli. Oni to bilje koriste i u mini pivarama, a biljka koju najčešće koriste u oplemenjivanju kraft piva je pelin. To je biljka koja je dosta zastupljena u flori Crne Gore i veoma je poznata ovdašnjem stanovništvu. Slovenci najviše koriste slatki pelin za oplemenjivanje kraft piva i ova vrsta pelina se koristi zajedno sa hmeljom, što znači da se hmelj ne izbacuje iz ove kombinacije. Samim tim se tu otvara i jedno novo područje koje je zastupljeno u radler pivu, a to je smanjenje količine alkohola u ovom napitku. U tom slučaju različitim ukusima treba doprinijeti povećanju potrošnje bezalkoholnih piva. To je zaista potrebno s obzirom da je potrošnja bezalkoholnog piva kod nas minimalna.

M.P.

Svih devet crnogorskih zanatskih pivara

Crnogorska kraft scena tek je u začetku, a u njoj postoji osam pivara:

Montenegro Brewing Co (https://www.facebook.com/montenegroBrewingCo/),

Fabrika Craft Brewery (https://www.facebook.com/fabrikaCB/),

Mala novska pivara (https://www.facebook.com/malanovskapivara/),

Mammut (https://www.facebook.com/mammutpivo/),

Podgoričko pivo,

Paun pivo (https://www.facebook.com/paunpivo/),

Akademija piva (https://www.facebook.com/PGAkademijaPiva/)

Beerhouse Budva,

Grof brewery Daljam

Pivare su okupljene oko Udruženja kraft pivara, preko kojeg zajednički grade industriju zanatskog pivarstva.

Jogurt ili kraft pivo? Svejedno!

Kraft piva mogu da imaju istu količinu bakterija koje pogoduju crijevima kao i jogurt.

Govoreći na događaju koji je organizovao proizvođač probiotičkih pića Yakult, Eric Claassen sa Univerziteta u Amsterdamu predstavio je svoje istraživanje piva, objasnivši kako određene marke sadrže ogroman broj korisnih mikroorganizama.

Dok većina piva prolazi kroz samo jedan proces fermentacije, neke jače belgijske vrste piva, caft piva fermentiraju se dvaput kako bi razgradile više šećera u biljnom materijalu do alkohola. Za razliku od prvog kruga fermentacije, ovaj drugi krug obično koristi vrstu kvasca koji stvara kiseline koje su otrovne za mnoge bakterije koje uzrokuju bolest.

Svaki put kada osoba pije jedno od ovih piva, ojačava crijevnu armiju mikroskopskih branitelja s milionima tih mikroba koji razbijaju patogene. Iako bi to moglo imati blagotvoran učinak na zdravlje pića, Classen želi istaknuti da je potrebna umjerenost.

Samo umjereno.

Izvor: Buka

Kako hladiti kraft pivo?

Reklamama za pivo, koje su, po pravilu, prelijepe, ne treba uvijek vjerovati, a naročito kada govore o kvalitetu I načinu kako se pivo služi.

Kada je kraft pivo u pitanju najvažniji je kvalitet koji je uvijek mnogo iznad industrijskog piva, a način služenja I njegova temperature je stvar ukusa a lično zadovoljstvo je ono što treba da vas vodi.

Naravno, kao i u svim oblastima života, postoje neka pravila koja nijesu obavezna da se poštuju.

Neke pivopije tvrde da kraft pivo treba služiti izuzetno hladno, ali za mnoge to ne važi. Čak se govori da su taj mit stvorile velike pivare koje proizvode industrijsko pivo I kojima odgovara da se u hladnom pivu izgube mnogi ukusi, koje oni I nemaju. Veoma niske temperature „ubijaju“ receptore na jeziku, pa ukus piva koje pijete postaje „nebitan“.  To znači da se u izuzetno jakom pivu loš ukus skoro I ne prepoznaje, ali I onaj dobar ukus postaje manje prepoznatljiv.

Većina pravih pivopija smatra da kraft pivo nikada ne treba previše rashladiti.

Najbolje je pivo služiti i piti na temperaturi koja je između „ledene“ i sobne temperature. I ovde važi pravilo „zlatne sredine“.

Takođe, prema boji piva može se odrediti temperatura koja je odgovarajuća. Dok se svetlija piva obično služe hladna, veoma tamna piva piva i sličnih, bolja su kada se manje hlade.

Sajt beerkan.rs pravi jednu uopštenu klasifikaciju koja izgleda ovako:

Veoma hladna (0 do 4 C):

Na ovoj temperaturi služi svako pivo čiji ukus zapravo i ne želiš da osjetiš. Pale lageri, piva sa malo alkohola, cideri i većina piva iz naših velikih pivara.

Hladna (od 4 do 7 C):

Savršena temperatura za premium lagere, pilsnere, voćna piva, hefeweizen piva, kristalweizen, lagere sa puno alkohola, tamne lagere…

Srednje hladna (od 8 do 12 C):

Američki pale ale, amber ale, razne vrste stouta, porter, belgijski ale, dunkel, dunkelweizen, njemačka crna piva, irski ale, tripel…

Podrumska temperatura (od 12 do 14 C):

Bitter piva, tamna ale piva, indian pale ale, engleski pale ale, abbey dubbel, belgijski ale, razne vrste bock piva, saison, škotski ale, engleski cider, jača stout piva…

Topla (od 14 do 16 C):

Barley wine, quadrupel, imperial stout, double IPA, doppelbock, eisbock…

I da podsjetimo, nakon svega, najbitniji je lični užitak. Hladite vaše pivo onoliko koliko vašem srcu prija.

Lijepo je uz “Zoru” dočekati zoru

Pivo je vjekovima interesantno piće, naročito muškarcima, ali u posljednje vrijeme i žene su sve bolji poznavaoci. U Crnoj Gori je sve više malih pivara koje proizvode domaće, zanatsko, kraft pivo. Magazin o zanatskom pivarstvu Montenegro Craft Beer potražio je odgovore na pitanja kako se proizvodi zanatsko pivo, šta je potrebno da bi bilo kvalitetno, kako se dodaju aroma i boja, ali i da li postoji kultura ispijanja piva u crnoj gori od Vasilija Prelevića iz Montenegro Brewing Co iz Spuža i Marka Kuveljića koji su napravili pravi bum na tržištu svojim pivom “zora”.

Oni kažu da se ovo pivo proizvodi od samo četiri sastojka.

Da bi se proizvela prirodna „Zora“ potrebna je izvorska voda, ječmeni slad, hmelj i kvasac. Pivo je osvježavajuće, umjerene gorčine, citrusnih aroma i tradicionalnog crnogorskog  ukusa, pivo koje je blisko crnogorskim pivopijama.

“Iako je Nikšićko pivo  crnogorski brend, trudićemo se da domaćima i gostima približimo i naše domaće proizvode i da ih naviknemo na nove ukuse i kvalitet. Naše pivo ima umirujuće dejstvo i kada se malo više popije od njega ne boli glava”, poručuju Vasilije i Marko.

Pivo ima 4,1 odsto alkohola. Napravljeno je po o originalnom receptu, koji su osmislili uz pomoć prijatelja iz risanske Fabrike.

Kraft pivari nisu konkurencija jedni drugima, već mogu biti samo podrška, istakli su naši sagovornici.

„Kultura ispijanja postoji, ali još nije na visokom nivou. U Evropi kultura ispijanja kraft piva traje već 15 godina, u Americi je krenula još 80-ih. Kod nas se ta kultura tek formira. Uvijek će to biti neka manja grupa, u odnosu na onu koja je navikla da konzumira industrijska piva“, kažu proizvođači “Zore”.

Jedini problem koji sprječava da se kultura ispijanja piva još više razvije jeste cijena zanatskih piva. Cijena je veća jer su sastojci kvalitetniji a i koriste se u većim količinama.

„Osnova kraft pivarstva je raznolikost i što više ideja. Sva industrijska piva su manje-više ista, u pitanju su nijanse, ali svi idu u tom standardnom pravcu, na koji su ljudi navikli. Kod kraft ili zanatskog pivarstva je sasvim drugačija slika. Trudimo se da budemo drugačiji, što kreativniji i luđi, ali tu su i neka standardna piva, koja će naravno biti drugačija od svih drugih. Industrije koriste dva ili tri slada, jedan hmelj i ekstrate. U kraftu se ne zna broj hmeljeva koji se koriste, a koriste se preko 200. Svaki od njih daje neku drugu aromu. To su arome koje su dale različite vrste hmelja. Hmelj sa aromom grejpa, limuna, čak i zemlje. Samo je potrebno da se igra i da budete maštoviti“, kažu Vasilije i Marko.