Šta su Lageri i Ejlovi i kako se pivo može razlikovati?

90% svog piva kojeg ste ikada popili vjerovatno je stila u pivarstvu poznatom kao Lager dok za Ejl(Ale) vjerovatno niste ni čuli. Zašto ovaj stil nije bio popularan i kako je došlo do promjene u ukusu potrošača?

Prije svega moramo razumjeti razliku između ova dva osnovna stila a osnov te razlike je pivski kvasac i samim time temperature na kojima se vrši fermentacija piva.

Lager piva se proizvode uz pomoć pivskih kvasaca donjeg vrenja, na temperaturama između 1°C i 10°C a sama fermentacija se dešava na dnu fermentora. Lager i njegovi podstilovi su prethodnih dva vijeka bili dominantan stil i iz tog razloga većina svetskih industrijskih pivara (i sve na balkanu) proizvodi upravo takva piva. Ovaj ukus je svima poznat, to su svijetla, zlatno-žuta u boji i osvježavajuća pića, laka za konzumiranje i veoma pogodna za industrijsku proizvodnju jer zahtijevaju „lagerovanje“ odnosno odležavanje na hladnijim temperaturama koje dovodi do jačanja ukusa sladovine i slabljenja bilo kakvih „čudnih“ ukusa.

Ejlovi koriste kvasce gornjeg vrenja, temperature su između 15°C i 25°C a fermentacija koja je i dosta burnija nego kod lagera dešava se na površini same tečnosti. Ejl piva su zapravo starija od Lagera ali masovnom industrijalizacijom postaju sve ređa u kontinentalnoj Evropi i Americi (Velika Britanija je održala tradiciju Ejl piva sve do danas) a svoju ponovnu popularizaciju doživljavaju sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka u Americi, kada Džimi Karter legalizuje homebrew odnosno kućno pivarstvo i craft scena nastaje. 

Ejlovi su mnogo širi stil, karakteriše ih velika mogućnost eksperimentisanja, boje širokog spektra od zlatnog do crnog, ctirusnih aroma sa čestim dodacima različitih voća i začina. Sve ovo dovelo je do popularizacije Ejlova kod kućnih pivara u Americi koji su počeli da ih kuvaju i širenjem svoje proizvodnje prošire i dostupnost ovog stila širim narodnim masama. Danas, i Lagere i Ejlove možete piti u gotovo svakoj državi svijeta a u Crnog Gori čak 9 zanatskih pivara aktivno donosi ove stilove za vašu trpezu.

Više o nastajanju svjetske i regionalne kraft scene moći čete da pročitate ubrzo na sajtu montenegrocraftbeer.me.

Piše: Marko Vukčević

SAZNAJEMO: OTVARA SE KUĆA PIVA

Uskoro će u Podgorici biti otvorena prava kuća piva. Od tvoraca ove ideje još uvijek nismo mogli saznati ime ovog mjesta, ali ono što znamo, jeste da će se u njemu služiti isključivo crnogorska kraft piva. Zbog toga, mi smo ovoj ideji dali radni naziv “Kuća piva”.

Na kojoj lokaciji će se nalaziti, koje će ime nositi ovo mjesto i ko su pokretači ove ideje još uvijek nećemo otkriti.

Zbog toga ostanite uz nas i pratite naš sajt i stranicu u narednom periodu.

KOJE JE NAJBOLJE PIVO U CRNOJ GORI?

U posljednjih nekoliko godina, crnogorska pivska industrija je u totalnoj ekspanziji. U Crnoj Gori postoji deset proizvođača od čega je čak devet malih, nezavisnih, zanatskih pivara.

Najveći dio tržišta pripada Nikšićkoj pivari sa, doduše, industrijskim načinom proizvodnje piva. U pitanju je mahom lager pivo, pitko, bez previše aroma i ukusa, čija je cijena dosta jeftinija.

Sa druge strane, na tržištu zanatskog pivarstva imamo devet malih nezavisnih pivara i to Montenegro Brewing Co, Paun pivo, Fabrika Craft Brewery, Mammut pivo, Podgoričko pivo, Akademija piva, Beerhouse, Mala novska pivara i Grof brewery.

Ovih deset pivara, računajući i Trebjesu, nude širok asortiman stilova piva, pa se na crnogorskom tržištu može naći više od 40 ukusa piva.

Postavlja se pitanje KOJE JE NAJBOLJE?

E, pa, bićemo direktni. Za nas, u Montenegro Craft Beer magazinu, svako domaće pivo je vrhunsko, a odgovor na pitanje iz naslova je: najbolje pivo je domaće pivo!

Zbog toga, vas pivopije, koje smo uhvatili na klikbejt naslov (i na tome nam nemojte zamjeriti) pozivamo da kupujete i pijete isključivo domaća pivo. Ima nekoliko razloga za to, a najvažniji je da su crnogorska piva vrhunskog kvaliteta i da se apsolutno možemo ponositi ukusima koji se proizvode u Crnoj Gori.

Od lagera do ejla, od onih evropskih, do američkih tipova, na tržištu imamo praktično sve. Crna Gora postaje ozbiljna pivska destinacija, koja će sigurni smo pokazati svoj kvalitet i van njenih granica.

Zbog toga, pijmo domaća piva!

Vaš Montenegro Craft Beer

Šta je kraft pivo i zbog čega je sve popularnije u Crnoj Gori?

U poslednjih nekoliko godina u Crnoj Gori je, među ljubiteljima piva, primjetan trend sve veće popularnosti zanatskog piva.

Kraft pivo je pivo koje se proizvodi u malim pivarama, ali i u kućnim uslovima, u mnogo manjim količinama na godišnjem nivou nego što je to slučaj u konvencionalnim industrijskim svijetlim pivom, koje se proizvodi u velikim količinama i koje zauzima 80 procenata svjetskog tržišta piva.

Nema baš jasne definicije šta je kraft pivo, pa smo se ovim pitanjem obratili momcima iz Montenegro Brewing Co, male zanatske pivare iz Spuža, koji su nam kratko odgovorili: “Kraft pivo je pivo napravljeno sa posebnim osvrtom na kvalitet!”.

Iako postoji mnogo definicija svi se slažu da se kraft piva proizvode u malim pivarama i da se proizvode na tradicionalan način, koristeći isključivo četiri sastojka: vodu, ječam, hmelj i kvasac.

Kraft pivarstvo se razvija na globalnom nivou, pa tako i u Crnoj Gori, pa je u poslednjih nekoliko godina zanatsko pivo sve popularnije među pivopijama. O tome govori podatak da u Crnoj Gori imamo devet malih pivara, koje na tržište nude ogroman broj recepata i piva vrhunskog kvaliteta.

Takođe, potrošači se sve više edukuju i imaju sve više informacija o kvalitetnim kraft pivima, pa ne čudi što se na tržištu može pronaći veliki broj različitih ukusa zanatskog piva, sa fenomenalnim aromama, koja se konzumiraju u različitim prilikama i u kombinaciji sa različitim gurmanskim proizvodima, što ovom iskustvu daje potpuno drugačiju dimenziju.

Pozivamo sve koji su pročitali ovaj tekst da nam se pridruže u zajedničkoj misiji, da pomognemo razvijanje crnogorske kraft scene i među kupcima stvorimo naviku za kvalitetnim pivom.

Vaš Montenegro Craft Beer

Stigao je El Hefe!

Šesti član porodice ejlova Fabrike Craft Brewery je američki Wheat – El Hefe. Američko pšenično pivo ne smije se porediti sa Weissbierom.

Ima 4.7 odsto alkohola, blage je gorčine i svijetlo žute bolje.

U njemu nema arome klinčića ili banane, a za razliku od Weiss-a sadrži umjerenije ukuse hmelja. Zapravo, jedino što je zajedničko između American Wheat-a i Weissbier-a je pšenica. U oba piva pšenica čini od prilike polovinu slada.

El Hefe je sjajn spoj jednostavnih i složenih ukusa i idealan je za ljetnje temperature koje nas očekuju.

PRIJAVITE SE! STARTUJE ŠKOLA ZANATSKOG PIVARSTVA

Lijepa vijest za sve ljubitelje kraft piva i one koji bi voljeli da se bave proizvodnjom domaćeg piva. Tri crnogorske pivare Montenegro Brewing Co iz Spuža, Paun pivo iz Podgorice i Fabrika Craft Brewery iz Risna pokrenule su školu zanatskog pivarstva “Kraft revolucija”.

“Entuzijazam koji gajimo u Montenegro Brewing Co širi se poput #COVID19, a interesovanje za zanatskim pivarstvom je sve veće i to nas je natjeralo da razmislimo i odlučimo.

POKREĆEMO ŠKOLU ZANATSKOG PIVARSTVA!

Ovaj projekat realizovaćemo zajedno sa kolegama iz Paun pivare i Fabrike Craft Brewery iz Risna. Cilj je da polaznici prođu teoretski dio, da nauče principe kuvanja piva, tehnologiju slada i vode, kao i različite hmeljeve. Takođe, polaznike ćemo naučiti da naprave svoju malu opremu do 50 litara, a pivarsku praksu će steći radom u naše tri pivare gdje će moći da kuvaju na 100, 200, 500 i 2000 litara.

Molimo sve zainteresovane da nas pozovu na broj 067346104.

Kraft revolucija se nastavlja!!!”, saopštili su iz Montenegro Brewing Co.

Volite pivo? Želite da kuvate pivo? Evo vam prilike?

Podgoričani u Spužu – od hobija do biznisa: Pivo “Zora” sa crnogorskim šmekom!

Omiljeno piće Crnogoraca odnedavno ima i novog proizvođača, i to momke koji su se pobrinuli, ispitivanjem starijih generacija, da na tržištu donesu ukus piva koji je bio i prije više od 50 godina. Podgoričani Marko Kuveljić, Vasilije Prelević i Jovan Grubač, već godinu u kućici u Spužu, na imanju od 1000 kvadrata proizvode domaće crnogorsko pivo “Zora”.

Foto: Filip Filipović, Standard

Njih trojica, iz hobija i kao ljubitelji ovog pića, uspjeli su da za godinu naprave napitak koji se dopao ne samo ljubiteljima raznih manifestacija u našoj zemlji već i strancima.

Foto: Filip Filipović, Standard

U razgovoru za portal Standard jedan od vlasnika ove male pivare Vasilije Prelević otkrio je kako rade na proizvodnji piva, koliko su postigli za godinu, i šta je to što pivo “Zora” čini drugačijim od drugih.

Prelević je takođe istakao da su za godinu uspjeli da ,osim što proizvode pivo, pokrenu i školu u kojoj će mlade osobe naučiti kako da proizvedu pivo, doduše kako kaže, svima ispadne drugačije.

“Odnedavno smo krenuli sa školom i trenutno imamo pet učenika koje pivo veoma interesuje, od jednog smo čak i mi nešto novo naučili. Uvijek se istražuje i uvijek se uči”, kazao je na početku razgovora Vasilije.

Sve počelo na terasi ispred kuće

Kada je u pitanju početak rada njihove male pivare, on otkriva da je sve krenulo od hobija i to ispred njegove kuće, a nakon kraćeg perioda se pretvorilo u ozbiljnu priču.

“Počeli smo da pijemo kraft piva, pa nas je interesovalo kako se proizvode, onda smo otišli u pivaru gdje smo naučili princip kuvanja. Onda smo počeli da kuvamo, kod mene kući na terasi i to 20 litara. Dva, tri mjeseca smo tako radili, dok nismo vidjeli što i kako ćemo. Uslijedila je i odluka da želimo time da se bavimo i krenuli sa dubljim istraživanjem.

Shvatili smo da nam treba dobra voda, potom smo ispitivali vode širom Crne Gore i našli izvor blizu Danilovgrada koji nam treba za proizvodnju naših piva, a to su ejl piva. I onda smo ovdje u Spužu zakupili kućicu i imanje na tri godine, ovdje smo već godinu dana i produžićemo još dvije. Na ovom imanju smo zasadili hmelj koji treba da nikne, kako bi imali baš naš domaći hmelj”, ispričao je Prelević.

FOTO: Filip Filipović, Standard

Bez podrške i pomoći

Prema njegovim riječima, ideja je bila da imaju sve svoje domaće sastojke, u čemu ih je omelo to što u Crnoj Gori nema nijedna sladara, te ga nijesu mogli imati.

“Kada je u pitanju pomoć samo smo nas trojica radili, drugu pomoć nijesmo imali. Sve sami ulagali, postepeno.

Zora pivo može se naći u određenim lokalima. Ima ga u Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Baru. S obzirom na to da smo godinu dana tu, zadovoljni smo koliko je ljudi čulo za naše pivo”, rekao je Vasilije.

Prvo pojavljivanje u javnosti piva Zora krenulo je na lokalnim manifestacijama.

“Prvo pojavljivanje bilo je kada se kosilo pored rijeke Zete. Mi smo pomogli i kupili gorivo, piće i hranu, da bi dali podršku lokalnoj zajednici. Onda smo otišli na festival Rijekom Zetom koji je organizovala opština Danilovgrad, gdje smo se uključili u organizaciju, častili pivo. Zatim smo imali događaj Spuško ljeto, gdje nismo imali piva za prodaju, ali smo podržali manifestaciju sa dva paketa piva, čisto da ljudi znaju da smo tu. Bilo je festival na kojim smo nastupali, gdje smo isticali da smo iz Spuža iako smo svi Podgoričani. Poslednja akcija koju smo organizovali je bila za vrijeme pandemije to je sterelizator, trudili smo se da pomognemo svima koliko smo u mogućnosti”, ispričao je Prelević.

Dobar stil života

Kada je u pitanju postignuto za godinu dana, Vasilije kroz osmijeh kaže “prodali smo dosta piva, ali smo i dosta poklonili”.

“U ovu priču nijesmo ušli sa ciljem da zaradimo, već zbog dobrog stila života. Žurke, manifestacije, obilazak ljudi, u Kotoru za Novu godinu recimo najvše su stranci pokazali interesovanje i kupovali.

Generalno o pivu mislim da imamo kratak asortiman, jedno pivo, zbog čega smo krenuli sa eksperimentisanjem”, rekao je Prelević.

Kako napominje, zantaske pivare treba da imaju više piva.

“Mi smo napravili jedno i prodaja je baš dobro krenula i onda jednstavno nijesmo uspjeli još drugo da završimo. Recept kad se razvija, razvija se po tri mjeseca. Lako ga je napraviti, nije teško uopšte. Da bi se pivo napravilo potreban je 21 dan, dan kad se kuva pivo, nakon čega ide u fermentaciju koja je podijeljena u primarnu i sekundarnu. Primarna je u bačvi velikoj, tu 15 dana kvasac pretvara šećer u alkohol, a sekundarna je flaširanje. Tu se pivo gazira. Naše pivo se gazira prirodnim putem nema CO2, proizvodimo ga od kvasca i šećera, a nakon toga je sedam dana u boci. Poslije toga je dosta mlado i može da se pije, ali ga ipak puštamo da bude i po mjesec dana u boci da odstoji”, objasnio je mladi preduzetnik.

FOTO: FIlip Filipović, Standard

Cilj bio – crnogorsko pivo

Zora se pravi isključivo na tradicionalan način i to od četiri sastojka, izvorske vode, hmelja, kvasca i pivskog slada, dok prema riječima Vasilija, “velike pivare dodaju ekstrate, kako bi piva mirisala drugačije i dobila aromu drugačiju.“

Kada je u pitanju naziv piva “Zora”, Prelević ističe da je cilj bio imati neko crnogorsko pivo.

“Istraživali smo pivare i vidjeli da postoje samo četiri crnogorska naziva piva. Baš zbog toga smo htjeli da napravimo neko naše pivo koje će da posjeća na ono pivo koje se nekad pilo na našim prostorima”, kazao je on.

Kada su razvijali recepte, kako je objasnio, rađena su anketiranja i to uglavnom kod starijih ljudi i to od 70 godina, jer su oni pili staro Nikšićko pivo.

“Tako smo istraživali i kada smo krenuli da razvijamo pivo to je bio neki američki stil, neki voćni, citrusno i na kraju smo skroz promijenili recept i izmislili nešto novo, zbog čega se ne može reći da pripada nijednom stilu, ni engleskom, ni belgijskom, ni američkom. Nego je baš naš”, zaključio je Vasilije Prelević.

Izvor: Standard.co.me

MONTENEGRO CRAFT BEER POZIVA: PIJMO DOMAĆE PIVO I PODRŽIMO MALE PIVARE

Magazin o zanatskom pivarstvu u Crnoj Gori poziva sve pivopije da podrže crnogorske pivare kupovinom njihovih piva. Ovim potezom pomoći ćete našim pivarima, da održe svoju proizvodnju i nastave sa dobrim radom.

Podsjetićemo vas. U Crnoj Gori ima devet zanatskih pivara. Montenegro Brewing Co iz Spuža, Pivara Grof sa Daljma, zanatska pivara iz Risna – Fabrika Craft Brewery, Beerhouse Budva, Mala Novska pivara, Paun Pivo, Mammut Pivo, Podgoričko pivo i Akademija piva.

Sve o njima možete pročitati na našem sajtu, a možete ih pronaći na društvenim mrežama.

https://montenegrocraftbeer.me/2020/03/05/svih-osam-crnogorskih-zanatskih-pivara/

Proizvođač kraft piva “Zora” poklanja dezinfekciono sredstvo, za borbu protiv korona virusa

Montenegro Brewing Co proizvođač poznatog kraft piva “Zora” poklanja domaćinstvima perisirćetnu kiselinu – PerolS koja je izvanredno sredstvo za dezinfekciju. Oni su objavili da u procesu proizvodnje piva “Zora” koriste sredstva za dezinfekciju, kako bi burad, opremu, flaše i sve što ima dodira sa pivom sterilisali na najbolji mogući način i obezbijedili potpuno bezbjedan proces proizvodnje.

“Mi u Montenegro Brewing Co koristimo PerolS. Rastvoren Perol S je najbolji mogući sterilizator i dezinfekciono sredstvo.  Zbog toga, Montenegro Brewing Co vas poziva da nas, ukoliko nemate dezinfekciono sredstvo kontaktirate, a mi ćemo vam obezbijediti rastvor. Litar rastvora biće sasvim dovoljna zaliha za jednu porodicu. Pozovite nas da se zajedno izborimo sa epidemijom”, kažu  u Montenegro Brewing Co.

Svi zainteresovani, a iz Montenegro Brewing Co su već snabdjeli 150 domaćinstava, mogu pozvati na broj 068848213 I dobiti potpune informacije.

Prva kolaboracija na kraft sceni: Paun i Montenegro Brewing Co napravili lager u boji kestena

Kraft scena u Crnoj Gori napreduje iz dana u dan, a jedni od pokretača glavnih inicijativa među pivarima su i oni najmlađi. Iz mladog duha izrodila se saradnja pivare Paun i Montenegro Brewing Co, koji su napravili lager u boji kestena.

Za izradu ovog piva korišćeni su plemeniti hmeljevi Stirijan Golding i Saaz, kao i četiri vrste žitarica pilsner, viena, karamel, sa malim dodatkom crne pšenice.

Recept su zajednički osmislili Koča Paunović iz Pauna i Marko Kuveljić i Vasilije Prelević iz Montenegro Brewing Co, a u kuvanju i flaširanju ovog lagera učestvovali su i braća Marinko i Miško Paunović, kao starija generacija pivara.

Pivo ima 4.2 procenta alkohola, a konačna degustacija biće organizovana za dvije sedmice, kada će biti gotov proces sekundarne fermentacije.

Posebno raduje svijest mladih pivara o zajedničkoj saradnji, koji su za magazin Montenegro Craft Beer najavili da će ubuduće kuvati i neke druge stilove, pa će ljubitelji kvalitetnih piva moći da uživaju u raznim ukusima krafta.

Montenegro Craft Beer

Brendirana piva za restorane

Sa nadolazećom kraft revolucijom, a koja je u protekle dvije godine „okupirala“ našu zemlju, pojavile su se neke nove potrebe, ali i neki novi trendovi. U početku stidljivo, a danas vrlo agresivno, nametani su neki noviteti na pivskoj sceni, a koji su postali opšte prihvaćeni, piše portal beerstyle.rs .

Prvo su kraft pivo, kao čistu egzotiku na našem tržištu, prihvatile pivnice i alternativni kafići, da bi se o kvalitetu ovih piva pročulo i sve češće se pojavljivalo u kafićima i restoranima gde se ne okupljaju samo ljubitelji piva. Krčeći svoj put kvalitetom, kraft piva su bivala sve više prepoznata, i povezivana i sa hranom.

Danas je situacija u restoranima sasvim drugačija i svaki restoran koji drži do sebe ima u ponudi neka kraft piva, a koja nudi uz posebne obroke koji su napravljeni tako da se odlično slažu uz piva iz ponude.

Da se na ovome neće završiti restoranska ponuda kraft piva, govori i podatak da je najnoviji trend u svijetu da svaki bolje rangirani restoran ili kafić ima svoju mini pivaru ili pivaru koja za njega pravi pivo sa brendiranom etiketom. Ova kraft piva se posebno prave za određene restorane ili kafiće, po želji vlasnika, a na njihovoj etiketi se nalazi logo i naziv restorana ili kafića.

Prateći svjetske trendove u pozicioniranju piva u restorane, pivare od nedavno uvela proizvodnju brendiranih piva, a koja se posebno kreiraju po želji vlasnika restorana ili kafića, te se prilagođavaju njihovoj ponudi, ali i cjenovnom rangu.

Recept za pravljenje piva iz 13. vijeka prije Hrista

Najstariji zapisani tekst za pravljenje piva potiče od Sumera. Zapravo, to vam je himna boginji piva Ninkasi u kojoj su opisani svi detalji.

Sve počinje tako što se pravio hljeb od ječmenog brašna, ječmenog slada i meda. Pekao se dva puta i onda čuvao. To je bila osnova piva. A kada bi Sumeri poželeli da naprave zabavu, hljeb bi izmrvili i pomiješali ga sa zgnječenim urmama i vodom. Onda su čekali par nedjelja i fermantacija bi obavila svoje, pa bi se dobilo jako neproceđeno hlebno pivo.

Ako se bar malo razumijete u hemiju, znate da ovom receptu nedostaje kvasac. Naučnici su neko vrijeme lupali glavu i shvatili u čemu je trik. Drevni Sumeri to vjerovatno nisu znali, ali kvasac se u prirodi sam hvatao za slatku koru urmi.

Recept je bio toliko efikasan da su porodice pravile pivo za sopstvene potrebe.

Čak je i vlast pravila pivo i dijelila litar dnevno zaposlenim u državnoj administraciji. Možda to i nije bila loša ideja kad bolje razmislimo…

Alkohol je dakle bio bitan za Sumere. Možda vas zanima i kako su pili? Pa, u društvu. Pivo se sipali u veliki ćup a svako je imao svoju slamku.

Čak postoji i slika stara nekoliko milenijuma.

Da, čudni su to ljudi bili.