NTO i Akademija Piva organizovali promociju crnogorske gastronomske ponude

U sklopu kampanje “Dobro. Bolje. Domaće” Nacionalna turistička organizacija (NTO) je, u saradnji sa Akademijom piva, organizovala promociju crnogorskih proizvoda karakterističnih za naše podneblje. Pored kraft piva, prisutni su imali priliku da degustiraju proizvode farme mangulica “Salaš Taraš”, kao i sireve kompanije Carinvest.

Kako je istakla PR menadžerka NTO Nina Vukčević, gastronomska ponuda Crne Gore veoma je jedinstvena, pa samim tim predstavlja važan segment ukupne turističke ponude koji spaja ekološki zdravu hranu, tradiciju starih receptura, ali i kulinarsko umjeće i znanje.

“Mi se trudimo da kroz našu aktuelnu kampanju ‘Dobro. Bolje. Domaće’ upoznamo naše goste sa crnogorskom kulturom i običajima, a upravo u gastronomskoj ponudi Crne Gore nalazi se naša posebnost koju, na naše zadovoljstvo, turisti sve više prepoznaju. Takođe, ono što je važno spomenuti jeste da ovakvi događaji i naša kampanja predstavljaju odraz naše posvećenosti da stvorimo prostor u ugostiteljskom i hotelijerskom sektoru za naše domaće proizvode i tradicionalnu kuhinju, čime podižemo nivo kvaliteta i konkurentnosti naše ponude na turističkom tržištu”, navela je Vukčević u izjavi za agenciju Infobiro Montenegro.

Na crnogorskom tržištu je primjetan porast potražnje za kraft pivima, a upravo se domaćin događaja, Akademija piva, bavi njihovim plasmanom i proizvodnjom.

“Ono što je nama bitno jeste plasman domaćih proizvoda i samim tim smo ostvarili saradnju sa Nacionalnom turističkom organizacijom, koja u okviru projekta ‘Domaći ukusi’ i kampanje ‘Dobro. Bolje. Domaće ‘, promoviše domaće proizvode i iste implementira u turističku ponudu. Izuzetno mi je drago i počastvovana sam što možemo da ugostimo ovako važan i bitan događaj, prije svega za crnogorsku javnost, ali i crnogorsku privredu. Akademija piva je ‘eco-friendly’ pivara koja je kroz svoje djelovanje podržava domaće proizvođače , samim tim i plasira njihove proizvode”, istakla je PR menadžerka Akademije piva Anja Prelević.

“Dobro, Bolje, Domaće” je kampanja u okviru projekta “Domaći ukusi“ koji je pokrenula Vlada Crne Gore u saradnji sa NTO i Privrednom komorom, odnosno privrednicima iz turističkog sektora. Projekat “Domaći ukusi” pokrenut je kao druga faza Programa “Kupujmo domaće”, a realizuju ga Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, Investiciono – razvojni fond i Privredna komora Crne Gore

Recept za pravljenje piva iz 13. vijeka prije Hrista

Najstariji zapisani tekst za pravljenje piva potiče od Sumera. Zapravo, to vam je himna boginji piva Ninkasi u kojoj su opisani svi detalji.

Sve počinje tako što se pravio hljeb od ječmenog brašna, ječmenog slada i meda. Pekao se dva puta i onda čuvao. To je bila osnova piva. A kada bi Sumeri poželeli da naprave zabavu, hljeb bi izmrvili i pomiješali ga sa zgnječenim urmama i vodom. Onda su čekali par nedjelja i fermantacija bi obavila svoje, pa bi se dobilo jako neproceđeno hlebno pivo.

Ako se bar malo razumijete u hemiju, znate da ovom receptu nedostaje kvasac. Naučnici su neko vrijeme lupali glavu i shvatili u čemu je trik. Drevni Sumeri to vjerovatno nisu znali, ali kvasac se u prirodi sam hvatao za slatku koru urmi.

Recept je bio toliko efikasan da su porodice pravile pivo za sopstvene potrebe.

Čak je i vlast pravila pivo i dijelila litar dnevno zaposlenim u državnoj administraciji. Možda to i nije bila loša ideja kad bolje razmislimo…

Alkohol je dakle bio bitan za Sumere. Možda vas zanima i kako su pili? Pa, u društvu. Pivo se sipali u veliki ćup a svako je imao svoju slamku.

Čak postoji i slika stara nekoliko milenijuma.

Da, čudni su to ljudi bili.

Pivo zaslužno za uspon civilizacije?

Neki naučnici smatraju da je pivo, a ne hljeb, razlog zbog kog su ljudi prihvatili društvo zasnovano na poljoprivredi prije oko 10.000 godina, što je predstavljalo ključni moment u evoluciji čovjeka.

“Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica” “Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica”

 Kultivisanje žitarica predstavljalo je prelaz od ranijeg lovačko – sakupljačkog načina života, a naučnici su dugo vjerovali da su usjeve naši daleki preci koristili kako bi pravili hljeb. Međutim, stručnjaci sada tvrde da je pivo bilo to koje ih je natjeralo da se vežu za zemlju i počnu da se bave poljoprivredom.

Jedan od njih je Patrik Mekgovern, direktor Biomolekularnog arheološkog projekta za kulinarstvo, fermentisana pića i zdravlje na Univerzitetu u Pensilvaniji.

On kaže da je pivo imalo brojne prednosti za naše pretke, a koje ne uključuju obavezno opijajući efekat i ukus. Među njima su visok sadržaj vitamina B, esencijalne amino kisjeline lisina i činjenica da je pivo bilo bezbjednije za piće od vode, jer su fermentacijom ubijane bakterije.

“Sa sadržajem alkohola od četiri do pet odsto, pivo je moćna medicinska supstanca koja utiče i na mozak”, rekao je Mekgovern za naučni magazin Nautilus, dodajući da su prvi proizvođači piva bili neka vrsta ljekara u njihovim zajednicama.

Naši preci su počeli da proizvode žitarice zbog piva

On je istakao kako su tragovi žalfije i majčine dušice, za koje je poznato da imaju antikancerogena svojstva, bili pronađeni u drevnim vrčevima za pivo u Egiptu.

Slično tome, pelin, koji takođe ima antikancerogena svojstva, pronađen je u drevnom kineskom vinu od pirinča.

Pivo je igralo i važnu ulogu u povezivanju ljudi u zajednicu, a korišteno je i u ceremonijama i proslavama, baš kao i danas.

Hiopotezu o značaju piva prvi je postavio Robert Brajdvud, stručnjak za praistoriju Bliskog istoka sa Univerziteta u Čikagu pedesetih godina prošlog vijeka.

On je ukazao da je ječam pronađen u naseljima Natufijana koji su živeli između 13000. i 9000. godine prije nove ere na prostoru današnje Sirije, Jordana i Izraela, bio razlog zbog kog je ovaj narod napustio nomadski način života.

On kaže da su Natufijani koristili žitarice u ishrani, ali njegov akademski rival Džonatan Sauer kaže da je osnovna žetjelačka tehnologija bila nedovoljna za proizvodnju dovoljno žitarica potrebnih za pravljenje hljeba.

Zato, oni su pravili nešto što je donosilo više rezultata sa manje rada – alkohol.

Hipotezu je podržao i Solomon Kac, profesor anstropologije na Univerzitetu u Pensilvaniji koji tvrdi da postoji premalo dokaza da je hljeb bio popularan dio ishrane.

U regiji jugozapadnog Irana, analize pronađenih biljnih ostataka pokazale su da je svega 3,4 odsto njih pripadalo grupi uzgajanih žitarica.

Kac smatra da su ih tamošnji narodi uzgajali i skladištili samo za proizvodnju piva.

Pivo sa dosta hmelja popiti što svježije

Većina ljudi ima barem jednu flašu piva koja već mjesecima stoji u frižideru, bez obzira da li je čuvate za neku posebnu priliku, ili je to samo jedna flaša koja je ostala nepopijena tokom određene kućne proslave. Ovo nenamjerno „starenje“ piva je zapravo dobrodošlo u slučaju ako se radi o „teškim“ stout-ovima, Trappist pivima i pivima koja sadrže dosta ječma. Ali, ako u frižideru dugo čuvate pivo koje je isključivo napravljeno od hmelja, možda ćete imati problem. Hmelj veoma brzo gubi svoju aromu, tako da piva koja baziraju svoj ukus i aromu na hmelju treba popiti što svježija. Sada prije nego što odložite pivo u frižider i „zaboravite“ na njega prvo pogledajte o kom stilu piva se radi.

(beerstyle.rs)

Posni kolač sa domaćim pivom

Jednostavan kolac prelijepog ukusa.Sto duže stoji postaje ukusniji.

Sastojci:

-550g brašna

-1 prašak za pecivo

-1 kašika šecera

-na vrh kašičice soli

-200ml ulja

-200ml domaćeg piva

-malo oraha

Preliv:

-1.5 caša sećera(300g)

-1.5 čaša vode(300ml)

-1 vanilin šećer

-malo limuna

-100g mljevenih oraha za posipanje

Detalje pripreme pogledajte u videu:

izvor:Kuvajmo lako

Jogurt ili kraft pivo? Svejedno!

Kraft piva mogu da imaju istu količinu bakterija koje pogoduju crijevima kao i jogurt.

Govoreći na događaju koji je organizovao proizvođač probiotičkih pića Yakult, Eric Claassen sa Univerziteta u Amsterdamu predstavio je svoje istraživanje piva, objasnivši kako određene marke sadrže ogroman broj korisnih mikroorganizama.

Dok većina piva prolazi kroz samo jedan proces fermentacije, neke jače belgijske vrste piva, caft piva fermentiraju se dvaput kako bi razgradile više šećera u biljnom materijalu do alkohola. Za razliku od prvog kruga fermentacije, ovaj drugi krug obično koristi vrstu kvasca koji stvara kiseline koje su otrovne za mnoge bakterije koje uzrokuju bolest.

Svaki put kada osoba pije jedno od ovih piva, ojačava crijevnu armiju mikroskopskih branitelja s milionima tih mikroba koji razbijaju patogene. Iako bi to moglo imati blagotvoran učinak na zdravlje pića, Classen želi istaknuti da je potrebna umjerenost.

Samo umjereno.

Izvor: Buka