NTO i Akademija Piva organizovali promociju crnogorske gastronomske ponude

U sklopu kampanje “Dobro. Bolje. Domaće” Nacionalna turistička organizacija (NTO) je, u saradnji sa Akademijom piva, organizovala promociju crnogorskih proizvoda karakterističnih za naše podneblje. Pored kraft piva, prisutni su imali priliku da degustiraju proizvode farme mangulica “Salaš Taraš”, kao i sireve kompanije Carinvest.

Kako je istakla PR menadžerka NTO Nina Vukčević, gastronomska ponuda Crne Gore veoma je jedinstvena, pa samim tim predstavlja važan segment ukupne turističke ponude koji spaja ekološki zdravu hranu, tradiciju starih receptura, ali i kulinarsko umjeće i znanje.

“Mi se trudimo da kroz našu aktuelnu kampanju ‘Dobro. Bolje. Domaće’ upoznamo naše goste sa crnogorskom kulturom i običajima, a upravo u gastronomskoj ponudi Crne Gore nalazi se naša posebnost koju, na naše zadovoljstvo, turisti sve više prepoznaju. Takođe, ono što je važno spomenuti jeste da ovakvi događaji i naša kampanja predstavljaju odraz naše posvećenosti da stvorimo prostor u ugostiteljskom i hotelijerskom sektoru za naše domaće proizvode i tradicionalnu kuhinju, čime podižemo nivo kvaliteta i konkurentnosti naše ponude na turističkom tržištu”, navela je Vukčević u izjavi za agenciju Infobiro Montenegro.

Na crnogorskom tržištu je primjetan porast potražnje za kraft pivima, a upravo se domaćin događaja, Akademija piva, bavi njihovim plasmanom i proizvodnjom.

“Ono što je nama bitno jeste plasman domaćih proizvoda i samim tim smo ostvarili saradnju sa Nacionalnom turističkom organizacijom, koja u okviru projekta ‘Domaći ukusi’ i kampanje ‘Dobro. Bolje. Domaće ‘, promoviše domaće proizvode i iste implementira u turističku ponudu. Izuzetno mi je drago i počastvovana sam što možemo da ugostimo ovako važan i bitan događaj, prije svega za crnogorsku javnost, ali i crnogorsku privredu. Akademija piva je ‘eco-friendly’ pivara koja je kroz svoje djelovanje podržava domaće proizvođače , samim tim i plasira njihove proizvode”, istakla je PR menadžerka Akademije piva Anja Prelević.

“Dobro, Bolje, Domaće” je kampanja u okviru projekta “Domaći ukusi“ koji je pokrenula Vlada Crne Gore u saradnji sa NTO i Privrednom komorom, odnosno privrednicima iz turističkog sektora. Projekat “Domaći ukusi” pokrenut je kao druga faza Programa “Kupujmo domaće”, a realizuju ga Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, Investiciono – razvojni fond i Privredna komora Crne Gore

Brendirana piva za restorane

Sa nadolazećom kraft revolucijom, a koja je u protekle dvije godine „okupirala“ našu zemlju, pojavile su se neke nove potrebe, ali i neki novi trendovi. U početku stidljivo, a danas vrlo agresivno, nametani su neki noviteti na pivskoj sceni, a koji su postali opšte prihvaćeni, piše portal beerstyle.rs .

Prvo su kraft pivo, kao čistu egzotiku na našem tržištu, prihvatile pivnice i alternativni kafići, da bi se o kvalitetu ovih piva pročulo i sve češće se pojavljivalo u kafićima i restoranima gde se ne okupljaju samo ljubitelji piva. Krčeći svoj put kvalitetom, kraft piva su bivala sve više prepoznata, i povezivana i sa hranom.

Danas je situacija u restoranima sasvim drugačija i svaki restoran koji drži do sebe ima u ponudi neka kraft piva, a koja nudi uz posebne obroke koji su napravljeni tako da se odlično slažu uz piva iz ponude.

Da se na ovome neće završiti restoranska ponuda kraft piva, govori i podatak da je najnoviji trend u svijetu da svaki bolje rangirani restoran ili kafić ima svoju mini pivaru ili pivaru koja za njega pravi pivo sa brendiranom etiketom. Ova kraft piva se posebno prave za određene restorane ili kafiće, po želji vlasnika, a na njihovoj etiketi se nalazi logo i naziv restorana ili kafića.

Prateći svjetske trendove u pozicioniranju piva u restorane, pivare od nedavno uvela proizvodnju brendiranih piva, a koja se posebno kreiraju po želji vlasnika restorana ili kafića, te se prilagođavaju njihovoj ponudi, ali i cjenovnom rangu.

Recept za pravljenje piva iz 13. vijeka prije Hrista

Najstariji zapisani tekst za pravljenje piva potiče od Sumera. Zapravo, to vam je himna boginji piva Ninkasi u kojoj su opisani svi detalji.

Sve počinje tako što se pravio hljeb od ječmenog brašna, ječmenog slada i meda. Pekao se dva puta i onda čuvao. To je bila osnova piva. A kada bi Sumeri poželeli da naprave zabavu, hljeb bi izmrvili i pomiješali ga sa zgnječenim urmama i vodom. Onda su čekali par nedjelja i fermantacija bi obavila svoje, pa bi se dobilo jako neproceđeno hlebno pivo.

Ako se bar malo razumijete u hemiju, znate da ovom receptu nedostaje kvasac. Naučnici su neko vrijeme lupali glavu i shvatili u čemu je trik. Drevni Sumeri to vjerovatno nisu znali, ali kvasac se u prirodi sam hvatao za slatku koru urmi.

Recept je bio toliko efikasan da su porodice pravile pivo za sopstvene potrebe.

Čak je i vlast pravila pivo i dijelila litar dnevno zaposlenim u državnoj administraciji. Možda to i nije bila loša ideja kad bolje razmislimo…

Alkohol je dakle bio bitan za Sumere. Možda vas zanima i kako su pili? Pa, u društvu. Pivo se sipali u veliki ćup a svako je imao svoju slamku.

Čak postoji i slika stara nekoliko milenijuma.

Da, čudni su to ljudi bili.

Pivo zaslužno za uspon civilizacije?

Neki naučnici smatraju da je pivo, a ne hljeb, razlog zbog kog su ljudi prihvatili društvo zasnovano na poljoprivredi prije oko 10.000 godina, što je predstavljalo ključni moment u evoluciji čovjeka.

“Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica” “Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica”

 Kultivisanje žitarica predstavljalo je prelaz od ranijeg lovačko – sakupljačkog načina života, a naučnici su dugo vjerovali da su usjeve naši daleki preci koristili kako bi pravili hljeb. Međutim, stručnjaci sada tvrde da je pivo bilo to koje ih je natjeralo da se vežu za zemlju i počnu da se bave poljoprivredom.

Jedan od njih je Patrik Mekgovern, direktor Biomolekularnog arheološkog projekta za kulinarstvo, fermentisana pića i zdravlje na Univerzitetu u Pensilvaniji.

On kaže da je pivo imalo brojne prednosti za naše pretke, a koje ne uključuju obavezno opijajući efekat i ukus. Među njima su visok sadržaj vitamina B, esencijalne amino kisjeline lisina i činjenica da je pivo bilo bezbjednije za piće od vode, jer su fermentacijom ubijane bakterije.

“Sa sadržajem alkohola od četiri do pet odsto, pivo je moćna medicinska supstanca koja utiče i na mozak”, rekao je Mekgovern za naučni magazin Nautilus, dodajući da su prvi proizvođači piva bili neka vrsta ljekara u njihovim zajednicama.

Naši preci su počeli da proizvode žitarice zbog piva

On je istakao kako su tragovi žalfije i majčine dušice, za koje je poznato da imaju antikancerogena svojstva, bili pronađeni u drevnim vrčevima za pivo u Egiptu.

Slično tome, pelin, koji takođe ima antikancerogena svojstva, pronađen je u drevnom kineskom vinu od pirinča.

Pivo je igralo i važnu ulogu u povezivanju ljudi u zajednicu, a korišteno je i u ceremonijama i proslavama, baš kao i danas.

Hiopotezu o značaju piva prvi je postavio Robert Brajdvud, stručnjak za praistoriju Bliskog istoka sa Univerziteta u Čikagu pedesetih godina prošlog vijeka.

On je ukazao da je ječam pronađen u naseljima Natufijana koji su živeli između 13000. i 9000. godine prije nove ere na prostoru današnje Sirije, Jordana i Izraela, bio razlog zbog kog je ovaj narod napustio nomadski način života.

On kaže da su Natufijani koristili žitarice u ishrani, ali njegov akademski rival Džonatan Sauer kaže da je osnovna žetjelačka tehnologija bila nedovoljna za proizvodnju dovoljno žitarica potrebnih za pravljenje hljeba.

Zato, oni su pravili nešto što je donosilo više rezultata sa manje rada – alkohol.

Hipotezu je podržao i Solomon Kac, profesor anstropologije na Univerzitetu u Pensilvaniji koji tvrdi da postoji premalo dokaza da je hljeb bio popularan dio ishrane.

U regiji jugozapadnog Irana, analize pronađenih biljnih ostataka pokazale su da je svega 3,4 odsto njih pripadalo grupi uzgajanih žitarica.

Kac smatra da su ih tamošnji narodi uzgajali i skladištili samo za proizvodnju piva.

Ljekovito bilje novi adut kraft piva

Pivo je osvežavajuće piće koje ima karakterističnu aromu hmelja i pomalo gorak ukus. Zanatski pivari, međutim, unose mnoge novine i u posljednje vrijeme pivu sve češće dodaju različite arome, ljekovito bilje, gljive, voće, med. Cilj je da se pivu poboljšaju svojstva. Osim što pivu daje dopadljivu aromu, dodavanjem lekovitog bilja ovom napitku mogu da se ostvare i terapijski efekti.

Njemci, a pogotovo Amerikanci tragaju za novim ukusima kod hmelja. To je slično kao i kod vina. Postoji domaći (bački) hmelj, sorta Bačka koja je inače aromatizovana ili sorta Činok američka. Tu je Kaskejd američka sorta sa kojom se zanatsko pivarstvo raširilo u Americi. Ova piva u potrošnji sada čine oko 12 posto tržišta.

Pelin

Kada je u pitanju aromatično i začinsko bilje Slovenci su, što se tiče našeg regiona, najdalje otišli. Oni to bilje koriste i u mini pivarama, a biljka koju najčešće koriste u oplemenjivanju kraft piva je pelin. To je biljka koja je dosta zastupljena u flori Crne Gore i veoma je poznata ovdašnjem stanovništvu. Slovenci najviše koriste slatki pelin za oplemenjivanje kraft piva i ova vrsta pelina se koristi zajedno sa hmeljom, što znači da se hmelj ne izbacuje iz ove kombinacije. Samim tim se tu otvara i jedno novo područje koje je zastupljeno u radler pivu, a to je smanjenje količine alkohola u ovom napitku. U tom slučaju različitim ukusima treba doprinijeti povećanju potrošnje bezalkoholnih piva. To je zaista potrebno s obzirom da je potrošnja bezalkoholnog piva kod nas minimalna.

M.P.

Pivo čuva srce i kosti

Unošenje piva u umjerenim količinama veoma povoljno djeluje i na muškarce i na žene. Prije svega, sadrži beta-glukane, rastvorljiva vlakna koja su dobra za zdravlje srca, tvrde stručnjaci američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, napominjući da crno pivo sadrži više ovih vlakana.

Unijeto u malim količinama, pivo smanjuje i rizik od nastajanja krvnih ugrušaka, jer snižava loš (LDL) a povećava nivo dobrog (HDL) holesterola. Prava je riznica vitamina B6 i B12, kao i folata. Osim toga, sprečava stvaranje bubrežnih kamenčića jer je dobar diuretik.

Utiče i na dobar kvalitet kostiju jer posjeduje zavidne količine minerala silicijuma, koji je ključan za povećanje njihove gustine, a što je vrlo važno u borbi protiv osteoporoze. Silicijum je u pivu prisutan u obliku topive ortosilicijumske kiseline, koja je iskoristljiva u ljudskom organizmu u zavidnom procentu. Najveće količine ovog minerala imaju piva koja sadrže veliki postotak ječmenog slada i hmelja.

Pivo sa dosta hmelja popiti što svježije

Većina ljudi ima barem jednu flašu piva koja već mjesecima stoji u frižideru, bez obzira da li je čuvate za neku posebnu priliku, ili je to samo jedna flaša koja je ostala nepopijena tokom određene kućne proslave. Ovo nenamjerno „starenje“ piva je zapravo dobrodošlo u slučaju ako se radi o „teškim“ stout-ovima, Trappist pivima i pivima koja sadrže dosta ječma. Ali, ako u frižideru dugo čuvate pivo koje je isključivo napravljeno od hmelja, možda ćete imati problem. Hmelj veoma brzo gubi svoju aromu, tako da piva koja baziraju svoj ukus i aromu na hmelju treba popiti što svježija. Sada prije nego što odložite pivo u frižider i „zaboravite“ na njega prvo pogledajte o kom stilu piva se radi.

(beerstyle.rs)

Kraft pivarstvo: Ozbiljan posao – odlična zarada

Kraft pivarstvo postalo je ozbiljan posao koji može donijeti odličnu zaradu.

Mini pivare našle su svoj put do ugostiteljskih objekata, pivnica, pabova i restorana.

Na ovaj način oni privlače nove goste i zadržavaju stare, a tako napravljena piva postaju pravi brend lokala. Najbolji izbor su točena piva koja svojom svježinom zadržavaju najbolje karakteristike, piše Beer Style.

Mini pivare ne iziskuju velika ulaganja od 80.000, 90.000 ili 100.000 eura. Za njih nije potreban veliki prostor, čitave hale, male su i praktične, jednostavne za rukovanje, kao što nije potreban ni čitav tim ljudi da se stara o njima, već ih može opsluživati samo jedan čovjek.

Sam proces proizvodnje nije previše komplikovan, brzo se uči, samo se treba pridržavati proizvodnog procesa i recepture i treba strogo voditi računa o higijeni, jer pivo je osjetljiv proizvod. Za dobro kraft pivo presudni su kvalitetni sastojci.

Da bi se do njih došlo više nije potrebna velika papirologija i “petljanje” sa uvoznim dozvolama, jer se sve može nabaviti kod nas: odlični svjetski sladovi, hmeljevi i kvasci.

Riječ je o investiciji koja lako može da povrati uložen novac. Računicu nije teško izvesti: proizvodna cijena piva iznosi manje od jednog eura po litru, a litar se može ugostiteljima prodati po ceni od 2 eura pa naviše.

Visokokvalitetne engleske mini pivare idealne su za ovakvu vrstu poslovanja iz više razloga, od tehničkih performansi do mogućnosti proizvodnje manjih količina piva, sa maksimalnim kapacitetom od 2.000 litara i minimalnim od 25 litara.

(Investitor.me)

Montenegro Craft beer recenzija – Svijetli lager od pivare “Paun”

Paunovići imaju dva piva. Crveni i svjetli lager. Danas smo, baš kod njih u pivari, direktno iz fermentora, pili svijetli. Pivo je kristalno jasne zlatne boje. Na prvom gutljaju osjetili smo glatkoću, a već kod drugog oštrinu. Nije previše gorko, ali je gorčina suptilno prisutna. Gorčina, aromatičnost i tijelo piva su savršeno izbalansirane, pa ovo pivo zauzima visoku poziciju među crnogorskim lagerima.

Ukus prati miris, prisutna je aroma biskvita, sa velikom dozom plemenitih hmeljeva koji se posebno ističu u završnici, doprinoseći laganoj gorčini.

Stil – Euro Lager
Alkohol 5%
IBU: 28
Temperatura serviranja od 1 do 5
Opšti utisak – Odlično

Montenegro Craft Beer

Sumeri su 4000. godina prije nove ere pravili 19 vrsta piva

U najranijem periodu za pravljenje piva je korišćena pšenica i šećer koji je dobijan iz ječma. Nakon evolucije i razvoja poljoprivrede počela je nova era u pravljenju ovog omiljenog napitka. Dokaz koliko je pivo bilo omiljeno još od davnina jeste i to da su ga još 4000 godina prije nove ere proizvodili stari Sumeri koji su tada pravili čak 19 različitih vrsta piva. Oni pivo nisu koristili samo kao piće koje ih je rashlađivalo dok su radili teške fizičke poslove, već je prvenstveno korišćeno kao lijek. Tradiciju pravljenja piva od njih su preuzeli Egipćani, a potom se proizvodnja proširila na čitav svijet.

Šta se može smatrati zanatskim pivom?

Kraft ili zanatsko pivo je pivo koje se proizvodi u malim pivarama, u mnogo manjim količinama na godišnjem nivou. Preko 80% svjestkog piva čine industrijska, svijetla, piva koja se proizvode u klasičnim pivarama.

Ne postoji baš jasna i precizna definicija šta je to kraft pivo, kao i kraft pivara, ali je je jasan pravac da zanatske pivare moraju biti nezavisne i da moraju kuvati pivo na tradcionalan pivarski način, sa posebni osvrtom na kvalitet.

Sama ova činjenica učinila je tržište kraft piva veoma dinamičnim, originalnim i kreativnim. Njega grade ljudi koji razmišljaju “out of the box”, koji su istraživačkog duha, a koji su spremni da preuzmu inicijativu i rizik bavljenja ovim poslom.

U pogledu piva ne postoji industrija na svijetu koja nudi različitost kao što je to industrija kraft pvia.

U Crnoj Gori zanatsko pivarstvo je u razvoju, a tome govori podatak da je sve više i više malih zanatskih pivara koje se pojavljuju na tržištu.

Takođe, kao što je i tržište u razvoju, tako su se i sami potrošači edukuju sve više, pa se u prodaji može naći veliki broj stilova piva, koji u kombinaciji sa kvalitetnim gurmanskim proizvoda cijeloj kraft priči daje potpuno drugačiju dimenziju.

Kultura ispijanja zanatskog piva nudi nevjerovatan broj iskustava, koje pripadnici kraft kulture sa zadovoljstvom konzumiraju.

Montenegro Craft Beer recenzija – Red beerd od Fabrike iz Risna

Krsto Ćuković i Vladimir Pokrajac jedni su od pionira crnogorskog zanatskog pivarstva. Imaju pet piva u ponudi, a koliko saznajemo, kuva se i nešto novo u risanskoj Fabrici.

Dok čekamo informaciju o kom je stilu riječ, uživali smo u crvenom ejlu “Red Beerd”.

Red beerd je pravo pivo za ljubitelje tradicionalnog ukusa. Šestrostruka kombinacija pivske sladi, sa keksastim karakterom, zahmeljena je plemenitim sortama hmelja.

Iskustvo ispijanja zanatskih piva ne bi bilo isto bez “crvene brade”. Sve u svemu od srca ga preporučujemo svima koji u sebi gaje kulturu ispijanja piva.

Stil – Red ale
Alkohol 5%
Temperatura serviranja od 6 do 13°C
Opšti utisak – Sjajno

Montenegro Craft Beer